Početkom 2024. Hrvatskoj je odobren zajam Europske investicijske banke (EIB) u iznosu od oko 900 milijuna eura. Zajam je dio do sada najveće kreditne transakcije EIB-a Hrvatskoj. Sredstva EIB-a iskoristit će se za obnovu, modernizaciju, širenje i unaprjeđenje hrvatske željezničke infrastrukture i voznog parka. Predsjednica EIB-a Nadia Calviño 8. studenoga 2024. prvi put je službeno posjetila Hrvatsku tijekom mandata na čelu EIB-a.

U sklopu posjeta sastala se s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Markom Primorcem. Na sastanku su razgovarali o trenutačnim i budućim aktivnostima EIB-a u Hrvatskoj, kao i o novom strateškom smjeru EIB-a koji je odgovor na postojeće i potencijalne buduće potrebe država članica Europske unije.

Nakon sastanka s ministrom Primorcem, predsjednica EIB-a Calviño posjetila je HŽ Putnički prijevoz gdje su je dočekali državni tajnici u Ministarstvu prometa Josip Bilaver i Žarko Tušek, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Zrinka Raguž, ravnateljica Uprave za željezničku infrastrukturu i promet Jasna Divić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić, član Uprave HŽ Infrastrukture Subhi Tawfiq, predsjednik Uprave KONČAR – Elektroindustrije Gordan Kolak i predsjednik Uprave KONČAR – Električnih vozila Josip Ninić.

U sklopu posjeta predsjednica Calviño bila je u najnovijem vlaku HŽPP-a koji je u promet pušten u travnju ove godine. Radi se o elektromotornom vlaku za regionalni prijevoz koji se proizveden u sklopu projekta Obnova voznog parka HŽ Putničkog prometa novim elektromotornim vlakovima, koji sufinancira Europska unija iz Kohezijskog fonda.

Uz predstavnike ministarstava te željezničkih tvrtki i proizvođača vlakova, u vlaku ju predsjednicu Calviño pozdravila i 25-godišnja strojovotkinja Lea Fućkar. Lea je jedna od 10 strojovotkinja koje su zaposlene u HŽPP-u. Spremno odgovarajući na pitanja o vožnji vlaka te kako je odlučila postati strojovotkinja, oduševila je delegaciju Europske investicijske banke.

U sklopu ovog zajma HŽPP nabavlja šest elektrodizelskih vlakova za povezivanje Zagreba i Splita za čiju je proizvodnju ugovor potpisan u srpnju 2024., a vlakovi će biti u prometu do kraja 2026. godine. Također, u planu je nabava još 5 elektrodizelskih vlakova za daljinski prijevoz, četiri baterijska i četiri elektrobaterijska vlaka koji će voziti na neelektrificiranim prugama te dvije punionice u kolodvoru Lupoglav i Velika. Iz tog zajma financirat će se i izgradnja Tehničko-logističkog centra u Zagrebu.

Velika sredstva bit će uložena u obnovu i modernizaciju lokalnih i regionalnih pruga, odnosno dijelove željezničke mreže koji se ne mogu financirati bespovratnim sredstvima s obzirom da se ne nalaze na europskim koridorima. Uz obnovu i modernizaciju pruga, financirat će se i obnova kolodvora i stajališta, nabavljat će se dijelovi i oprema za potrebe održavanja te drugi projekti u nadležnosti HŽ Infrastrukture.

Veliki investicijski ciklus u željeznici koji je u tijeku značajno će pridonijeti tome da javni prijevoz postane privlačniji, učinkovitiji i održiviji. Također, jedan je od ciljeva smanjenje ukupnog utjecaja prijevoza na okoliš i jačanju gospodarske aktivnosti. Uz financijska sredstva osigurana iz EU fondova i državnog proračuna, zajam Europske investicijske banke doprinijet će značajnom unaprjeđenju cijeloga željezničkog sektora.